Građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, što je rezultat prevelike ovisnosti o uvozu prehrambenih proizvoda, visokih marži te premalo ulaganja u tehnološki razvoj domaće proizvodnje hrane.
Cijene hrane u BiH višestruko premašuju europske prosjeke, a udio prehrane u mjesečnim troškovima domaćinstava također je daleko iznad prosjeka. Borba protiv ovih problema zahtijeva sistemski pristup koji uključuje sinergiju države, proizvođača i potrošača.
Uprkos tome što primarni poljoprivredni proizvođači čine manji udio u formiranju konačne cijene proizvoda, činjenica da distributivni lanci značajno podižu cijene hrane postaje očita. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, navodi za Večernji list primjer mlijeka koje potrošači plaćaju 2 marke po litri, dok otkupna cijena iznosi svega 65 feninga do 1 marku. Slično se događa i u pekarstvu, gdje se kilogram brašna prodaje za marku, a kilogram hljeba doseže cijenu od osam maraka, što pokazuje ogroman jaz između početne i konačne cijene.
Značajna ulaganja u domaću proizvodnju hrane nužna su kako bi se stabilizirale cijene i smanjila ovisnost o uvozu. Također, potreban je aktivniji angažman države u regulaciji marži te omogućavanje lakšeg pristupa sredstvima Europske unije kroz IPARD fondove, koji mogu pomoći poljoprivrednicima u poboljšanju proizvodnje.
S obzirom na to da cijene hrane u BiH već sada rastu od 100 do 400 posto više nego na svjetskim tržištima, promjene u sektoru poljoprivrede postale su nužne kako bi se smanjile cijene i olakšao život potrošačima.
Izvor: crna-hronika.info
