Dok građani BiH plaćaju hljeb i mlijeko po visokim cijenama, primarni proizvođači jedva opstaju zbog niskih otkupnih cijena. Ova neravnoteža dodatno se pogoršava zbog prevelike ovisnosti o uvozu, visokih marži i nedovoljnog ulaganja u domaću proizvodnju.
Primjeri pokazuju ogromne razlike u cijenama od proizvođača do krajnjeg potrošača:
🔹 Mlijeko se otkupljuje za 65 feninga do 1 KM, dok ga građani plaćaju oko 2 KM po litru.
🔹 Kilogram brašna košta manje od 1 KM, ali od njega se proizvede 4 hljeba, gdje svaki košta 2 KM, što znači da potrošači plaćaju do 8 KM po kilogramu hljeba.
Prema analizama ekonomskih stručnjaka, hrana u BiH je od 100 do 400 posto skuplja u odnosu na globalni rast cijena hrane, koji je u istom periodu porastao za 20%.
Rješenje bi moglo ležati u ograničenju marži, većim ulaganjima u domaću proizvodnju i efikasnijem korištenju EU fondova poput IPARD-a, koji su i dalje nedostupni zbog političkih nesuglasica.
Izvor: crna-hronika.info
